Protein nije samo za bodibildere: 3 ključna razloga zašto je on osnova dugovečnosti i zdravlja

Proteini trenutno doživljavaju svojih „pet minuta“ – mada bi se reklo da je u pitanju cela decenija. Ipak, ovde nije reč samo o ispijanju šejkova nakon teretane ili brzinskom jedenju proteinskih štanglica između obaveza. Protein je postao zvezda nutricionizma i nezaobilazna tema u diskusijama o dugovečnosti.

Kada konzumiramo proteine, telo ih razlaže na esencijalne aminokiseline, koje zatim koristi za popravku i obnovu mišića kroz proces sinteze proteina. Bez obzira na izvor, proteini su građevinski blokovi mišića, a jedina razlika između celovite hrane, praha, biljnih ili životinjskih proteina je u njihovoj bioraspoloživosti i aminokiselinskom profilu. Rezultat je isti: protein = mišić.

Mišići su svojevrsni lek za organizam. Oni pomažu u svemu – od gubitka težine i sportskih performansi do oporavka od povreda. Snaga je bukvalno u proteinima!

Evo tri ključna razloga zašto bi trebalo da se fokusirate na ishranu bogatu proteinima:

1. Proteini grade mišićnu masu (koja vam je neophodna)

Možda ćete reći: „Ali ja ne želim da se nabildujem“. Stvar je u tome da bi svi trebalo da teže povećanju mišićne mase. To nije pitanje samo estetike, već opšteg zdravlja. Kako se vaša mišićna masa povećava, procenat masti u telu se prirodno smanjuje, što direktno snižava rizik od hroničnih bolesti. Više mišića znači i jači imuni sistem, bolju podršku skeletnom tkivu i manji rizik od povreda, naročito kod starijih osoba. Mišić je najbolja preventivna mera protiv metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.

2. Protein vas drži sitim duže vreme

Ako vam je glavni cilj gubitak kilograma, protein je vaš najbolji prijatelj. Bilo da je biljnog ili životinjskog porekla, on pomaže u suzbijanju žudnje za hranom. Za razliku od energetskog buma koji daju ugljeni hidrati, protein deluje na hormone gladi: smanjuje nivo grelina (hormona gladi) i povećava nivo peptida YY, koji telu šalje signal da je sito. Sledeći put kada posegnete za čipsom, probajte umesto toga šaku orašastih plodova, grčki jogurt ili proteinski šejk – osetićete razliku u sitosti.

3. Proteini mogu usporiti kognitivno propadanje

Istraživanja sugerišu da dovoljan unos proteina može značajno pomoći zdravlju mozga. Velika studija koja je pratila preko 77.000 ljudi tokom 20 godina pokazala je da zamena dela ugljenih hidrata proteinima smanjuje rizik od razvoja kognitivnih problema u kasnijem životu. Podaci su impresivni: na svakih 5% kalorija koje su došle iz biljnih proteina umesto iz ugljenih hidrata, rizik od demencije bio je čak 26% manji. Dokazi su jasni – ono što jedete za svoje mišiće, jedete i za svoj mozak.

Share This Article
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *